Ako ste do sada mislili da za vrijeme spavanja vaše tijelo miruje i da se tada opušta, moramo vas odmah razuvjeriti i reći da to nije točno. Iako spavate, vaš mozak i tijelo i dalje rade. U tijelu se za vrijeme spavanja odvijaju razni procesi koji mu pomažu da se odmori i sljedećeg jutra bude spremno za nove izazove.
Čovjek spava u pet faza sna. Prve tri faze su faze laganog sna, četvrta faza je dublja, dok peta faza sna nastupa nakon 90 minuta i zove se REM faza sna. U REM fazi čovjek spava najdubljim snom.
Cijeli ciklus spavanja od pet faza sna svake se večeri ponavlja četiri do pet puta. Važno je znati da svaka faza sna ima svoje značajke po kojima je specifična, a to su na primjer dubina sna ili moždane aktivnosti. Zbog toga je važno da čovjek spava dovoljno dugo kako bi prošao kroz svih pet faza sna.
Prva faza sna – lagani san
Ova faza nastupa čim zaspimo, a tijekom nje pokušavamo pronaći idealan položaj za spavanje – namještamo jastuk, okrećemo se, pokrivamo i otkrivamo. Znanstvenici su došli do saznanja da prosječna osoba za vrijeme prve faze sna promijeni i do četrdeset položaja spavanja. Cijela prva faza sna traje deset minuta.
U prvoj fazi sna se cijelo tijelo polako počinje usporavati, a usporavaju se i pokreti naših očiju. Tijekom ove faze se često događa da se osoba naglo trgne iz sna jer je nešto sanjala, na primjer da pada. U prvoj fazi sna se aktivnost mozga smanjuje za 50%, a smanjuje se i tjelesna temperatura.
Druga faza sna – dublji san
U drugoj fazi sna se i dalje nalazimo u fazi laganijeg sna, ali on tada postaje sve dublji i čvršći. Pokreti očiju se zaustavljaju u potpunosti, a mozak i srce usporavaju svoj rad. Povremeno se kao rezultat moždane aktivnosti mogu dogoditi kratki i nagli bljeskovi. Druga faza sna traje 15 minuta i tijekom nje se tjelesna temperatura sve više spušta, što znači da se tijelo priprema na dublji san.
Treća faza sna – prva faza dubljeg sna
U trećoj fazi spavamo dubokim snom, a ako nas netko pokuša probuditi, to će mu teže poći za rukom. U ovoj fazi sna ne doživljavamo neke manje glasne zvukove, ali one malo glasnije, poput laveža psa, možemo doživjeti. Bljeskovi kao rezultat moždane aktivnosti postaju sve češći, a rad srca i pokreti očiju se ubrzavaju. Ako se probudite dok ste u ovoj fazi sna, postoji velika vjerojatnost da ćete nekoliko minuta biti smušeni i dezorijentirani.
Četvrta faza sna – druga faza dubljeg sna
U četvrtoj fazi sve više tonemo u dubok san. Tada jako teško možemo čuti neke tiše zvukove, a probuditi nas može samo neki glasan stroj. U ovoj fazi je tijelo jako aktivno pa nam se čini kao da smo zapravo budniji nego prije. Disanje se ubrzava, oči se brzo pokreću, a mišići tijela sve više postaju paralizirani. Rad srca se ubrzava, a krvni tlak raste.
Važno je istaknuti da treća i četvrta faza imaju iznimno velik utjecaj na to hoćemo li se odmorni, svježi i naspavani. Naime, ako ove faze traju kratko, nakon buđenja se osjećamo neispavano i tromo.
U ovim fazama može doći do mjesečarenja ili se može javiti strah i vrištanje u snu. Sve to se puno češće javlja kod djece.
Peta faza sna – REM faza
U REM fazu, posljednju fazu sna, ulazimo 90 minuta nakon što smo usnuli. U ovoj fazi sna se micanje očiju i rad srca ubrzavaju, krvni tlak raste, a tijelo je u potpunosti paralizirano. Smatra se kako se pokreti očiju u ovoj fazi sna kreću lijevo – desno intenzitetom od 60 puta u minuti.
Iako je tijelo paralizirano pa se iz toga razloga uopće ne okrećemo u krevetu, možda aktivnost je u ovoj fazi najveća. REM faza sna je tijekom noći kraća, no pred samo buđenje ujutro, ona traje najdulje. Tijekom te faze obično sanjamo i provedemo do dva sata spavanja.
Ako se probudimo u ovoj fazi sna, najveće su šanse da se sjetimo onoga što smo sanjali, a sjetiti se možemo svih detalja.
Znanstvenicima je peta faza sna najzanimljivija, ali ona još uvijek nije u potpunosti objašnjena. Do sada je utvrđeno da je REM faza sna važna za dugoročnu memoriju i da pomaže kod usvajanja motoričkih vještina, dok treća i četvrta faza sna pomažu kognitivnom učenju i rješavanju težih zadataka.