Nesanica – kako nespavanje utječe na um i tijelo

Nesanica je jedan od poremećaja spavanja koji uključuje poteškoće pri usnivanju ili pri ponovnom usnivanju nakon buđenja, a može biti privremena ili kronična. Bilo tko ponekad može imati probleme s nesanicom, a najčešći razlozi zbog kojih dolazi do njih su stresne situacije, žgaravica, pretjerana konzumacija alkohola ili kofeina itd.

Nedostatak sna ili nesanica može se pojavljivati gotovo svake noći ili samo povremeno. Nije sasvim jasno koliko trebamo spavati kako bismo normalno funkcionirali, jer se to razlikuje od osobe do osobe, a broj potrebnih sati sna se mijenja tijekom života i najviše ovisi o starosnoj dobi. Nekim ljudima će biti dovoljno samo pet sati sna, dok drugi trebaju oko deset sati.

Što je nesanica

Nesanica je poremećaj koji utječe na spavanje pojedinca i najčešće dovodi od jednog ili više sljedećih problema:

  • poteškoća kod usnivanja
  • čestog buđenja tijekom noći
  • poteškoća kod usnivanja nakon buđenja
  • preranog buđenja

Nesanica se može okarakterizirati kao privremena ili kratkoročna te kronična. Kratkoročna ili privremena je ona koja traje do nekoliko tjedana, a ako se nesanica javlja skoro svaku noć u razdoblju od mjesec dana, riječ je o kroničnom obliku.

Jedna od tri osobe pati od nesanice u nekom razdoblju svog života, a do sada je dokazano da na pojavu nesanice utječu sljedeći faktori:

  • starija životna dob (iznad šezdesete godine života)
  • depresija

Ako se uz ove faktore uključe i neki drugi, poput stresa ili nervoze zbog trenutnih životnih problema, vjerojatnost za nesanicom je još veća. Na nju mogu utjecati i neki lijekovi te određena stanja poput promjene okruženja, promjene vremenskih zona, buke u okolini, promjene u ritmu budnosti i spavanja itd.

Nešto teži oblik je kronična nesanica koja je često rezultat kombinacije nekoliko različitih faktora u čijoj se pozadini kriju mentalni i fizički poremećaji. Depresija je jedan od najčešćih uzroka kronične nesanice, a druge bolesti koje mogu dovesti do nje su astma, artritis, srčane bolesti, Parkinsonova bolest, narkolepsija, bolesti bubrega, pojačan rad štitne žlijezde, strah od spavanja i sindrom nemirnih nogu.

Postoje i određena ponašanja koja mogu dovesti do nesanice ili je produžiti, a neka od njih su:

  • konzumacija kofeina
  • pušenje cigareta
  • briga oko nespavanja
  • konzumacija alkohola
  • narušavanje rasporeda spavanja
  • drijemanje tijekom dana

Simptomi nesanice

Simptomi nesanice su sljedeći:

  • nedovoljan broj sati sna tijekom noći
  • teškoće pri usnivanju
  • buđenje noću
  • razdražljivost
  • pospanost tijekom dana
  • loša koncentracija
  • dnevni umor

Dijagnosticiranje nesanice

Dijagnosticirati nesanicu je težak zadatak jer neki obrasci ponašanja kod nekoga mogu utjecati na san, dok kod drugih ljudi nemaju nikakav utjecaj. Ako se već duže vrijeme borite s nesanicom, najbolje bi bilo posavjetovati se s liječnikom i pokušati uspostaviti dijagnozu. U nekim slučajevima će biti potrebno voditi i dnevnik spavanja u koji ćete bilježiti sve vezano uz spavanje.

Liječenje nesanice

Liječenje nesanice ovisi o tome o kojoj se vrsti nesanice radi i koliko dugo ona traje. Liječnik će najbolje procijeniti kako bi trebalo liječiti nesanicu. Osobama koje se osjećaju jako umorno tijekom dana i nemaju volje ni energije za obavljanje dnevnih zadataka, liječnik će najvjerojatnije propisati tablete za spavanje. Važno je napomenuti da njih nikada ne treba uzimati na svoju ruku jer većina ima dosta mogućih nuspojava, a i prekid terapije mora proteći postupno kako ne bi došlo do vraćanja problema.

Kako nespavanje utječe na organizam

Britanski znanstvenici su na temelju provedenih istraživanja došli do saznanja da nedostatak sna dovodi do velikih promjena i da može nanijeti ozbiljnu štetu zdravlju.

U jednoj od studija objavljenih u časopisu PNAS znanstvenici tvrde da se kod osoba koje spavaju manje od šest sati tijekom jedne noći događaju ogromne promjene u tijelu. Još od ranije je poznato da manjak sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, dijabetesa, pretilosti itd., a utječe i na slabiju funkciju mozga.

Tijekom jednog od brojnih istraživanja o tome kako manjak sna utječe na zdravlje znanstvenici su uzeli uzorke krvi od 26 volontera. Volonteri su prvo tjedan dana spavali po 10 sati tijekom noći, da bi sljedećeg tjedna spavali manje od šest sati. Istraživanje je pokazalo da je u tom razdoblju došlo do velikih promjena u genima. Naime, svaki gen proizvodi određenu količinu proteina, a geni koji su aktivniji proizvedu veću količinu i tako mijenjaju kemiju tijela pa dolazi do velikih promjena.

Zaključak istraživanja je da manjak sna u velikoj mjeri utječe na imunološki sustav i da tijelo u tim uvjetima pojačano reagira na stres i ozljede.

San je ključan proces koji pomaže tijelu da se odmori i koji mu omogućava da normalno funkcionira, a uslijed njegova nedostatka dolazi do povećanog rizika od obolijevanja od neke degenerativne bolesti. Znanstvenici su na kraju istaknuli da zasigurno postoji veliki broj ljudi koji inače spavaju još i manje nego što su volonteri spavali tijekom ovog istraživanja.

Komplikacije nesanice

Komplikacije koje može izazvati nesanica uključuju umor, jaku razdražljivost te manjak energije i koncentracije. Velike probleme može izazvati ljudima koji na poslu moraju biti koncentrirani i koji obavljaju neke važne zadatke. Ako ste jedna od tih osoba, svakako potražite liječničku pomoć kako biste lakše obavljali zadatke.

Prevencija nesanice

Da biste spriječili nesanicu važno je uspostaviti zdravu rutinu spavanja, a to podrazumijeva odlazak na spavanje u isto vrijeme te buđenje u isto vrijeme. Bilo bi dobro izbjegavati popodnevno spavanje, a ako baš ne možete izdržati, neka ono ne traje dulje od 20 minuta. Također je važno prije spavanja izbjegavati alkohol, kofein, različite stimulanse i tešku hranu.

Preporučuje se i svakodnevno vježbanje u trajanju od pola sata, ali nikako neposredno prije odlaska na spavanje. Umjesto da prije spavanja budete aktivni, radije se opustite u toploj kupki, upalite laganu glazbu ili pročitajte neku dobru knjigu.

Na spavanje odlazite samo onda kada ste zaista umorni i pospani, a ako se ipak ne osjećate pospano, odgodite odlazak na spavanje. Kod nekih ljudi djelotvorna može biti restrikcija sna, odnosno da u početku spavaju samo nekoliko sati noću, a da se taj broj kasnije povećava.

Svakako provjerite i nuspojave ako uzimate određene lijekove, jer neki od njih mogu izazvati nesanicu. Neka soba u kojoj spavate ne bude ni pretopla niti prehlada, idealna temperatura bi bila ona od 18 do 20 stupnjeva.

loading...