Mjesečarenje kod odraslih (somnambulizam) jedan je od poremećaja spavanja tijekom kojega osoba obavlja radnje koje su specifične za budno stanje, iako se nalazi u fazi dubokog sna, a nakon buđenja se ničega ne sjeća. Osobe za vrijeme mjesečarenja mogu ustati, hodati po kući, sjediti na krevetu, pričati nerazgovjetno, a ponekad mogu biti i agresivne. Zabilježen je i slučaj kada je jedna osoba izašla iz kuće i vozila automobil.
Probleme s mjesečarenjem ima dva posto svjetske populacije, a oni što je karakteristično za njim i kako možete prepoznati mjesečari li vama bliska osoba je prazan pogled. Iako vam se može učiniti da je osoba budna, ona spava dubokim snom. Također, ne reagira na okolinu i nije svjesna stvari koje se događaju oko nje.
Postoji uska povezanost mjesečarenja s noćnih strahovima. Naime, 55 posto osoba koje mjesečare imaju i noćne strahove, a 72 posto ljudi koji imaju noćne strahove pate od mjesečarenja. Znanstvenici su došli do zaključka da je jedina razlika između ove dvije vrste poremećaja parasomnija intenzitet budnosti kod svake. Osoba je tijekom mjesečarenja nešto blaže budna nego što je to slučaj kod noćnih strahova.
Mjesečarenje se najčešće svrstava u dječje poremećaje jer se obično javlja u dobi od tri do sedam godina. Mjesečarenje kod djece može prestati za vrijeme puberteta, ali kod nekih se nastavlja i u odrasloj dobi ili se tek tada i pojavi. Smatra se kako se 0,5 do 2,5 posto odraslih bori s mjesečarenjem.
Što uzrokuje mjesečarenje
Mjesečarenje je najčešće vezano uz genetiku. Ako oba roditelja mjesečare, vjerojatnost da će i dijete mjesečariti iznosi 60 posto. Ako mjesečari samo jedan roditelj, vjerojatnost se smanjuje na 45 posto. U slučaju da bilo koji član obitelji mjesečari, vjerojatnost da će se to dogoditi još jednoj osobi veća je za 10 puta. Mjesečarenje se češće javlja kod jednojajčanih blizanaca.
Vjeruje se kako mjesečarenje mogu uzrokovati određeni vanjski faktori poput nedostatka sna, stresa, traume, konzumacije alkohola, antihistaminika, lijekova za spavanje, lijekova za psihozu te različitih stimulansa.
Mjesečarenje je povezano i s nekim medicinskim stanjima poput povišene tjelesne temperature, refluksa, aritmije, noćnih napadaja, opstruktivne apneje, noćne astme te nekih psihičkih poremećaja poput napadaja panike, PTSP-a i poremećaja ličnosti.
Kako spriječiti mjesečarenje
Mjesečarenje se može spriječiti tako da svake večeri stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. Neka u prostoriji u kojoj spavate bude mirno i ugodno, a prije toga se opustite uz toplu kupku i lijepu knjigu. Trudite se uvijek ići na spavanje u isto vrijeme, a isto vrijedi i za buđenje, jer se na takav način uspostavlja dobra rutina spavanja.
Ako imate dijete koje mjesečari, pobrinite se da vaša kuća bude sigurna. Nakon zaključavanja vrata povadite ključeve iz brave, osigurajte stepenice i prozore i maknite sve opasne predmete koji se nalaze nadohvat ruke. Najbolje bi bilo osobi koja mjesečari osigurati da spava u sobi u prizemlju.
Liječenje mjesečarenja
Osobama koje mjesečare samo u stresnim situacijama te kod nekih bolesti ili teških emocionalnih stanja liječenje nije potrebno, jer mjesečarenje uglavnom prestane kada prođu takve situacije. Liječenje također nije potrebno niti kod djece jer se obično povlači nakon što prođe pubertet.
Međutim, ako problem postoji i u odrasloj dobi i često se javlja, možda će biti potrebno zatražiti liječničku pomoć. Liječnik će propisati određenu terapiju, a liječenje može uključivati bihevioralnu terapiju, hipnozu ili psihoterapiju.
Ne preporučuje se buditi osobe koje mjesečare jer bi to kod njih moglo izazvati agresivno ponašanje. Ako je svejedno želite probuditi, učinite to laganim dodirom. Najbolji način da pomognete osobi koja mjesečari je da ju lagano zaustavite i pokušate usmjeriti prema krevetu. Ako se odbija vratiti u krevet, ostanite uz nju kako se ne bi ozlijedila.