Narkolepsija ili bolest spavanja je neurološki poremećaj spavanja koji može utjecati na sustav koji regulira budnost i spavanje. Patite li od ovog poremećaja, može vam se dogoditi da se tijekom dana osjećate jako pospano, na granici da zaspite ili da čak zaspite iznenada. Ova bolest može stvarati velike probleme ako svakodnevno morate voziti automobil ili radite neki posao koji je vezan uz upravljanje strojevima, jer se epizode spavanja javljaju iznenada i bez ikakvih znakova upozorenja. Zbog toga je iznimno važno da budete svjesni opasnosti koju ova bolest može donijeti vama i osobama koje vas okružuju.
Bolest spavanja ili narkolepsija u jednakoj mjeri pogađa i žene i muškarce, a najčešće se javlja u dobi od 15 do 25 godina starosti. U rijetkim slučajevima se može pojaviti i nakon četrdesete godine života, ali jednom kada se pojavi, pratit će vas ostatak života.
Liječnici vjeruju da do narkolepsije dolazi kada se pojave problemi u dijelu mozga koji je zadužen za kontrolu stanja i prelazak između budnosti i spavanja. Osim toga, ovu bolest još više mogu potaknuti autoimuni i genetski faktori, kao i smjenski rad, životni stil pojedinca i još neki faktori.
Simptomi narkolepsije
Narkolepsija u većini slučajeva dolazi iznenadno i bez ikakvih simptoma. Može se dogoditi bilo kada i bilo gdje, a razdoblje spavanja može potrajati nekoliko sekundi ili čak duže od jednog sata. Iako se osoba nakon epizode spavanja budi naspavana i svježa, to stanje ne traje dugo pa bi već nakon sat vremena opet moglo doći do iznenadnog spavanja.
S ovakvim stanjima pospanosti mogu se suočiti i zdravi ljudi, a da bi se moglo potvrditi da je riječ o bolesti spavanja ili narkolepsiji, epizode spavanja bi se morale ponavljati dva do šest puta na dan.
Ponekad se događa da osobe koje pate od ovog poremećaja utonu u san, ali i dalje obavljaju zadatke tijekom kojih je došlo do epizode spavanja. Međutim, nakon što epizoda završi, oni se ničega ne sjećaju.
Ostali simptomi narkolepsije uključuju:
- Paralizu sna – stanje u kojem se osoba ne može pomaknuti u trenutku kada tone u san ili kada se budi. Paraliza sna se događa kod 30 – 50% osoba koje boluju od bolesti spavanja. Ovo stanje može trajati nekoliko sekundi ili nekoliko minuta.
- Halucinacije u snu – tijekom halucinacija se javljaju intenzivni snovi, a od ovoga pati 40% ljudi kojima je dijagnosticirana narkolepsija. Većina halucinacija su vizualne i one mogu djelovati dosta stvarno, a događaju se čim osoba zaspi.
- Katapleksiju – stanje iznenadne slabosti u mišićima, koje se javlja u stanju budnosti. Do katapleksije obično dolazi kada se kod osobe jave jače emocije poput ljutnje, straha, smijeha ili iznenađenosti. U tom slučaju može doći do osjećaja slabosti u vratu, licu i koljenima. Kod katapleksije ne dolazi do gubitka svijesti, iako govor i pokreti tijela mogu biti otežani ili potpuno onemogućeni. Ovo stanje može potrajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a javlja se kod 75% ljudi koji pate od narkolepsije.
- Poremećaj sna – osobe koje pate od narkolepsije često se bude noću i imaju isprekidan san.
- Veliku pospanost tijekom dana
Simptomi narkolepsije razlikuju se od osobe do osobe. U početku mogu biti vrlo suptilni ili se mogu javljati bez nekog specifičnog rasporeda. Ponekad ni liječnici ne mogu utvrditi je li riječ o narkolepsiji, sve dok se simptomi ne pojačaju, a najjači su tijekom adolescencije.
Dijagnoza narkolepsije
Do trenutka kada će liječnici utvrditi radi li se zaista o narkolepsiji može proći nekoliko godina. Ako sumnjate da patite od ovog poremećaja, vjerojatno ćete morati voditi vlastiti dnevnik spavanja u koji ćete bilježiti kada su vam se točno javile epizode spavanja. Postoji i velika mogućnost da ćete morati posjetiti neurologa ili specijalista za san. Ondje ćete napraviti testove tijekom kojih će liječnici pratiti sve faze zna i aktivnost mozga, disanje te aktivnost mišića za vrijeme istih.
Liječenje narkolepsije
Do sada nije pronađen lijek koji izravno pomaže liječenje narkolepsije, ali postoje lijekovi koji mogu kontrolirati simptome. Primjerice, za liječenje napadaja spavanja tijekom dana koriste se stimulansi, a kod paralize sna, halucinacija u snu i katapleksije koriste se određeni antidepresivi.
Za prevenciju, važno je voditi zdrav život, odnosno redovito vježbati i zdravo se hraniti. Izbjegavajte obroke koji uključuju mnoštvo ugljikohidrata, a u prehranu uvrstite obroke koji sadrže više proteina. Također, važno je uvesti i pridržavati se dobrog rasporeda odmora i spavanja.
Preporučuje se uzimati i određene dodatke prehrani, poput magnezija te vitamina D i vitamina iz skupine B. Naime, smatra se kako su osobe koje imaju manjak vitamina B i D podložnije obolijevanju od narkolepsije. Također, važno je izbjegavati duhan, kofein i alkohol jer oni mogu izazvati još veću pospanost.