Poremećaj spavanja

Budite li se često neispavani i jako umorni i taj vas osjećaj prati tijekom cijeloga dana? Ako je vaš odgovor potvrdan i mislite da je to normalno, jer ste čuli da se događa većini ljudi – varate se. Taj osjećaj umora, neispavanosti i težine nije normalan i trebali biste provjeriti je li u pitanju poremećaj spavanja.

Normalno stanje je da se budite odmorni i tako se osjećate ostatak dana. Ipak, ako se većinu vremena osjećate umorno i bezvoljno, u nastavku pročitajte koja stanja upućuju na to da imate poremećaj spavanja:

  • svaku noć spavate od 7 do 8 sati i unatoč tome se svejedno osjećate umorno i bezvoljno
  • tijekom dana iznenada postanete pospani, bez obzira na to gdje se nalazite i što radite
  • imate trnce i osjećaj nemira u nogama, osobito tijekom uspavljivanja
  • nemirnog ste sna
  • hrčete

Ako vam se događa nešto od spomenutoga, možda zaista patite od poremećaja spavanja ili ste u nekom stanju koje može dovesti do poremećaja, a može se uspješno izliječiti.

Da biste bili zdravi i odmorni, nije potrebno samo spavati određeni broj sati, nego je važno da san bude kvalitetan. Možete provesti osam, devet ili čak više sati u krevetu, ali ako se neprestano budite, san je nekvalitetan i svejedno ćete se ujutro osjećati umorno.

Spavanje je složen proces i sastoji se od pet faza koje se ponavljaju u nekoliko ciklusa. Svaka od njih je važna jer tijekom svake faze sna se odvijaju određeni procesi  – luče se hormoni i ostale tvari bitne za metabolizam i cjelokupno zdravlje. Ako se nešto u našem načinu spavanja promjeni, to odmah izaziva umor i pospanost, a na duge staze može dovesti i do većih zdravstvenih problema.

Postoji nekoliko poremećaja spavanja, a da bismo ih mogli pobliže objasniti, moramo razlikovati primarne i sekundarne poremećaje spavanja, probleme sa spavanjem i poremećaje čiji je uzrok medicinske prirode.

Problemi sa spavanjem

Problemi sa spavanjem su dosta česti, a vezani su uz samu higijenu spavanja. Ako u posljednje vrijeme imate puno loših navika, to također može utjecati na dobar san. Na probleme sa spavanjem utječu alkohol, cigarete, vježbanje prije spavanja, obilni i teški obroci, promjena vremenske zone te neki životni problemi poput stresa, bračne krize, ispitnih rokova, problema na poslu i slično. Znate da se barem loše navike mogu kontrolirati pa ih se vrlo lako možete riješiti ako to čvrsto odlučite. Prije spavanja pokušajte osmisliti svoje male rituale koji će vam pomoći da lakše utonete u san. Promijenite loše navike i ubrzo ćete moći primijetiti promjene sa spavanjem.

Primarni i sekundarni poremećaji spavanja

U primarne i sekundarne poremećaje spavanja ubraja se više od 85 poremećaja, a među one najčešće spadaju apneja, narkolepsija, nesanica i sindrom nemirnih nogu.

Apneja

Apneja se događa samo za vrijeme sna, a manifestira se prestankom disanja. Prestanak disanja može trajati od 10 do 30 sekundi, a nakon toga osoba panično krene hvatati zrak. Sve se to može odviti nekoliko puta tijekom noći, a da osoba toga uopće nije ni svjesna. Ujutro se obično budi “mamurna”, s glavoboljom i osjećajem suhoće u ustima. S obzirom na to da je kvaliteta sna u ovom slučaju loša, tijekom dana može doći do napadaja pospanosti, gubitka pamćenja, otežane koncentracije i drugih problema.

Postoje dvije vrste apneje, a to su središnja i opstruktivna.

Središnja apneja je puno rjeđa i javlja se u 10 posto slučajeva. Događa se zbog toga što mozak ne odašilje signal za disanje, a često je uzrokovana nekim srčanim ili neurološkim bolestima.

Kod opstruktivne apneje tijekom spavanja dolazi do sužavanja grla, što onemogućuje protok kisika kroz dišne puteve. Kada razina kisika u mozgu padne, osoba se budi i panično pokušava udahnuti zrak. Ove epizode se mogu ponoviti čak 100 puta u samo sat vremena.

Apneja u snu pogađa 2 posto žena i 4 posto muškaraca, a najčešće se javlja u srednjoj dobi. Ako se ne liječi na vrijeme, apneja može uzrokovati i visoki krvni tlak. Srećom, dosta se uspješno liječi. Liječenje apneje obično obuhvaća fizikalnu ili mehaničku terapiju tijekom koje osoba nosi masku preko koje se zrak pod visokim tlakom preko nosa upuhuje u dišne puteve i drži ih otvorenima kako bi zrak mogao pravilno cirkulirati.

Ostale terapije uključuju kirurško liječenje te neke nespecifične metode u koje se ubrajaju i smanjenje tjelesne težine, što dovodi do poboljšanja stanja. Budući da kod nekih do apneje dolazi samo kada spavaju na leđima, trebalo bi izbjegavati takav položaj spavanja.

Narkolepsija – bolest spavanja

Narkolepsija ili bolest spavanja je poremećaj koji označava spontano padanje u san tijekom dana. Neki od prvih simptoma su jaka pospanost tijekom dana te velika želja za spavanjem u slučajevima kada osoba mora biti budna.

Ovaj poremećaj je povezan i s katalepsijom, paralizom sna i halucinacijama u snu. Iako bezazlena, paraliza sna je strašna pojava koja se događa tijekom spavanja. Osoba se u ovom slučaju suočava s različitim zastrašujućim prizorima i napola je budna, ali ne može se micati. Halucinacije u snu također nisu opasne, ali su isto tako zastrašujuće i djeluju stvarno. Javljaju se uglavnom prije nego što osoba potpuno utone u san ili neposredno prije buđenja. Katalepsija je stanje u kojem osoba iznenada ostane paralizirana.

Narkolepsija se može liječiti lijekovima ili biheviorističkim pristupom. Potrebno je izbjegavati teška jela, alkohol, droge, kao i rad u smjenama, ako je to ikako moguće, te osigurati urednu higijenu noćnog spavanja i kraće dnevne odmore. Od lijekova se mogu koristiti antidepresivi i stimulansi čije se doziranje prilagođava pojedincu.

Nesanica

Nesanica ili insomnija je jedan od najčešćih poremećaja spavanja, a simptomi nesanice uključuju umor, pospanost, bolove u tijelu, smanjenu koncentraciju, depresiju, nervozu, napetost i pretjeranu zabrinutost. Osobe koje pate od nesanice ne mogu zaspati kada legnu u krevet, iako su prije toga cijeli dan bile pospane. Ako patite od nesanice, morate promijeniti neke od svojih navika. Izbjegavajte gledanje televizije do kasno u noć, korištenje računala, mobitela ili obavljanje bilo čega što vas može uznemiriti.

Nesanica može biti samo privremena pa u tom slučaju traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana i lakše se liječi. Dovoljno je samo otkriti zbog čega je došlo do nje, jer se u većini slučajeva radi o nekim problemima koji nas muče.

Sindrom nemirnih nogu

Sindrom nemirnih nogu obično se javlja prije nego što osoba zaspi, a podrazumijeva trnce u nogama, svrbež nogu i grčeve. Od ovog sindroma pati čak 15 posto ljudi, a simptomi onemogućavaju osobi da zaspi. Mogu se javiti i tijekom spavanja pa probuditi osobu i natjerati je da ustane i prošeće kako bi otklonila simptome.

Iako se ovo stanje ne smatra ozbiljnim medicinskim problemom, valja provjeriti što ga uzrokuje jer se sindrom nemirnih mogu može javiti i zbog anemije, odnosno manjka željeza u krvi. Ako je riječ o težim simptomima koji se javljaju više od tri puta tjedno, u liječenje se mogu uključiti i lijekovi. Osobe kojima je propisana terapija moraju biti pod stalnim liječničkim nadzorom.

Poremećaji spavanja uglavnom se primijete slučajno, i to ne od strane osobe koja pati od njih, jer ih ona nije ni svjesna. Spavači na poremećaj spavanja uglavnom budu upozoreni od strane partnera. Ako se uoče i liječe na vrijeme, neće bitno utjecati na kvalitetu života, a osobe uz određenu terapiju mogu imati dobar i miran san.

loading...